Der Gebrauch von Cookies erlaubt uns, Ihre Erfahrungen auf dieser Website zu optimieren. Wir verwenden Cookies zu Statistikzwecken und zur Qualitätssicherung. Mit dem Klick auf „Fortfahren“ stimmen Sie dieser Verwendung zu.

Nastavni jezik (njemački, hrvatski, slovenski, mađarski)

Uvođenje standardiziranoga prema kompetencijama orijentiranoga ispita zrelosti te diplomskoga ispita u ispitnim predmetima Njemački, Hrvatski, Slovenski i Mađarski predviđeno je na općim višim školama (AHS) u školskoj godini 2014./2015. a na usmjerenim višim školama (BHS) u školskoj godini 2015./2016. Koncept za standardizirane ispite iz nastavnog jezika razradila je radna skupina na čelu sa sveuč. prof. mr. dr. Wernerom Wintersteinerom na Austrijskom centru za kompetencije (vještine) iz didaktike njemačkog jezika u Celovcu (AECC Klagenfurt – Österreichisches Kompetenzzentrum für Deutschdidaktik) u vremenskom periodu između rujna 2008. i ožujka 2013. godine. Sljedeći se opisi načelno temelje na rezultatima ove radne skupine.

Stručno-specifične kompetencije

Cilj nastave njemačkog, hrvatskog, slovenskog i mađarskog  jezika  je osposobljavanje učenica/učenika za sudjelovanje u gospodarskom i kulturnom razvoju, ali da sudjeluju i u diskursima o društvenopolitičkim pitanjima kao društveno i politički „odgovorne“ građanke/„odgovorni“ građani  („opće obrazovanje“, „stručno (pred)obrazovanje“). Preduvjet za postizanje tog cilja je sposobnost odgovornog ophođenja s odgovarajućim standardnim jezikom odn. s jezikom i s jezičnošću uopće.

U smislu ove sveobuhvatno definirane komunikacijske kompetencije nastava treba osposobiti učenice/učenike da

  • smisleno koriste predložene tekstove na društvenu, kulturnu, političku ili književnu temu (i za crpljenje informacija i kao polazište za formuliranje stava o dotičnoj temi),
  • se bave književnim tekstovima koji su za njih novi te da mogu dati analitički, interpretativni i vrijednosni sud o tome,
  • mogu koristiti za recepciju i vlastitu proizvodnju pragmatičnih i estetičkih tekstova načelno sve medije kao izvor informacija, ali i kao estetski impuls.

Novi ispit zrelosti te diplomski ispit provjerava bitne sposobnosti (kompetencije) stečene u srednjim školama od 9. do. 12. i 13. razreda. Iste se objavljuju u odgovarajućem nastavnom planu i programu kao ciljevi nastave koje treba ispuniti.

Predmetne i stručne kompetencije

  • vještine kao što su čitanje, razumijevanje teksta, analiza teksta, interpretacija teksta, poznavanje tekstne vrste
  • sposobnost razumijevanja sadržaja polaznih tekstova te stavljanje problematike u misaonu vezu
  • sposobnost  izražavanja vlastitog stava o dotičnoj temi

Jezično refleksivne kompetencije

  • vještine koje omogućuju analizu jezičnih postupaka i strategija tekstova

Kompetencije kod pisanja i tekstna kompetencija

  • svladavanje različitih jezičnih strategija odn. stavova pisanja u odnosu na tekstne vrste i na ciljne skupine
  • sposobnost korištenja jezičnih sredstava koja stvaraju koherentnost i koheziju
  • sposobnost strukturiranja tekstova kako bi bili lakše razumljivi i odgovarali predmetu
  • sposobnost pravilnog korištenja jezika glede gramatike i pravopisa

Okvirne točke ispitnog formata

Koncept za ispite iz nastavnog jezika predviđa da kandidatkinje i kandidati na općeobrazovnim (AHS) i usmjerenim (BHS) višim školama mogu birati između triju istovjetnih tematskih paketa:

  • Svaki od ta tri paketa sastoji se od dva samostalna zadatka koji su međusobno povezani tematskim okvirom („zdravlje“, „putovanje“, „sreća“).
  • Svaki zadatak zahtijeva drugu tekstnu vrstu  (vidi objavljen katalog tekstnih vrsta), kako bi se mogle provjeriti različite kompetencije.
  • Jedan od ta tri paketa sadržava postavljanje književnog zadatka.
  • Svi zadaci sadržavaju jedan ili više privitaka (književne, linearne, nelinearne), koji čine osnovu za proizvodnju tekstova. Privitci po tematskom paketu ne smiju prijeći broj od 2.000 riječi (najviše + 10 %).
  • Kod pismenog ispita zrelosti te diplomskog ispita iz nastavnog jezika dozvoljena je uporaba rječnika, ali ne i leksikona. Matura traje 300 minuta.

Novi ispit zrelosti i diplomski ispit osiguravaju usporedivu razinu postavljanja zadataka i zajedničku osnovu za ocjenjivanje svih austrijskih učenica i učenika.

Nastava književnosti

Širina nastave književnosti s posebnim akcentima i nadalje ostaje. Budući da kod novog ispita zrelosti i diplomskog ispita nema propisanog kanona književnih djela, važno je učenice i učenike upoznati s estetskim tekstovima različitih vrsta. Važno je, dakle, (i u pisanom obliku) sustavno izgraditi interpretacijske kompetencije (sposobnosti) učenica/učenika te ih upoznati s poetskim „priborom“ koji je za to potreban.